Uzgoj patlidžana

Patlidžan (Solanum melongena L.) pripada porodici Solonaceae.  U zemljama Afrike i Azije, kao i na Mediteranu cijeni se kao korisno povrće i nazivaju ga mesom jer je bogato biljnim bjelančevinama, male je kalorične vrijednosti.

Patlidžan ima velike zahtjeve za toplinom i zbog toga se, osim u kućnim vrtovima na otvorenome, uglavnom uzgaja u zaštićenim prostorima. Za uspješan uzgoj na otvorenome potrebno je najmanje 5 mjeseci bez mraza i 3 mjeseca sa srednjom dnevnom temperaturom višom od 20 °C. Uzgojem u zaštićenim prostorima zbog povoljnijih mikroklimatskih uvjeta i mjera njege produžuje se plodonošenje i ostvaruje veći prinos. U oba slučaja patlidžan se uzgaja iz presadnica kako bi se skratilo vrijeme do početka berbe. Sadnja se u grijanom zaštićenom prostoru obavlja krajem ožujka, a u negrijanom u drugoj polovici travnja ili početkom svibnja. Na otvoreno se sadi sredinom ili u drugoj polovici svibnja. Presadnice s grudom supstrata sade se na razmak redova 80 do 100 cm i 40 do 60 cm unutar reda, odnosno, 2 do 3 biljke/m2. Najčešće se sadi na malč od crne ili crno-bijele PE-folije. U kombinaciji s malčiranjem primjenjuje se navodnjavanje kapanjem. Sustavom za navodnjavanje kapanjem obavlja se i prihrana vodotopivim kompleksnim gnojivima. Od sadnje do berbe prođe oko 60 dana. Na tržište dospijeva od svibnja do studenog, može se uzgajati na otvorenom polju i u zaštićenim prostorima (staklenici i plastenici), posebno u južnim krajevima RH.  Patlidžan se uzgaja na površinama manjim od onih za rajčicu i papriku. Oprašivanje je autogamno (samooprašivanje). Vegetacijski period od nicanja do berbe traje 100-130 dana.

Potreba za hranjivima
Patlidžan je biljka duge vegetacije s povećanim potrebama za NPK hranjivima. Na tlima s manjom količinom humusa, jesenska gnojidba organskim gnojivima (40 do 50 t/ha stajskog gnoja) daje dobre rezultate. U proljeće, prilikom predsjetvene pripreme obavlja se mineralna gnojidba. Zbog nedostatka fosfora i kalija, u plodonošenju može doći do slabije cvatnje te opadanja cvjetova i zametnutih plodova. Stoga se, uz navodnjavanje, svakih 10-ak dana provodi prihrana vodotopivim gnojivima s povećanom koncentracijom ovih hranjiva, u količini 25 kg/ha. Kako bi se spriječila pojava vršne truleži ploda, u istom intervalu i količini prihranjuje se kalcijevim nitratom, ali odvojeno od ostalih gnojiva. Stabljika patlidžana je razgranata u svim smjerovima, a može narasti do 150 cm u visinu. U početku vegetacije je zeljasta, a poslije donji dijelovi stabljike odrvene.

Agroekološki uvjeti
Tlo
Korijen se brzo razvija, uglavnom u površinskom sloju tla. Tlo za patlidžan treba biti bogato organskim tvarima, duboko, plodno, toplo, neutralne do slabo kisele reakcije. Uzastopnim uzgojem na istim površinama daje slabije rezultate. U plodoredu dolazi na prvo mjesto jer se gnoji stajskim gnojem.
Voda
Zahtjevi za vlagom u tlu također su veliki. Na nedostatak vlage biljka je osobito osjetljiva u razdoblju cvatnje te zbog suše u tom razdoblju mogu početi opadati cvjetovi.

Berba
Beru se plodovi koji pokazuju karakteristične znakove zrelosti uzgajane sorte: oblik, veličinu, boju i sjaj. Tržište najviše traži plodove srednje krupnoće od 250-350 g. Berba se obavlja škarama da se ne otkinu ili oštete grane. Prispijevanje ranih usjeva u grijanim i poremeno grijanim zaštićenim prostorima počinje već u mjesecu lipnju, a berba traje sve do studenog. Prinosi su različiti i kreću se od 30-60 t/ha.

Izvor:
Gospodarski list:  Uvjeti za uspješan uzgoj patlidžana
Agroklub: Uzgoj patlidžana

U poljoprivrednoj ljekarni Danon d.o.o. možete nabaviti sve potrebno za kvalitetan uzgoj i njegu patlidžana; malč i folije za plastenikeopremu za navodnjavanje, te proizvode za zaštitu patlidžana od korova, bolesti i štetnika.

Leave a Comment

Previous post:

Next post: