Sudjelovanje DANON d.o.o. na Međunarodnom simpoziju za poljoprivredu i hranu

Djelatnici Danon d.o.o., direktor Vladimir Danon,mr.sc. i Josip Hrženjak, dipl.ing. su sudjelovali na Međunarodnom simpoziju za poljoprivredu i hranu (2nd International Symposium for Agriculture and Food) Ohrid, Makedonija-sa radom „Primjena fertirigacije u proizvodnji šećerne repe“. Simpozij je okupio oko 350 znanstvenika i stručnjaka iz raznih grana poljoprivrednih znanosti. Sudionici su bili iz Makedonije, Italije, Izraela, Slovačke, Španjolske, Bugarske, Srbije, Kuvajta, Slovenije, Crne Gore, Turske, BiH,Albanije, Egipta, Mađarske, Finske…
Simpozij je bio podijeljen na 10 sekcija (Animalna biotehnologija, Agroekonomika, Zaštita bilja, Uzgoj povrća i cvijeća, Vitikultura i proizvodnja vina, Voćarstvo, Zaštita okoliša i održivi razvoj, Proizvodnja ratarskih kultura te Akvakultura i ribarstvo), a u svim sekcijama su prezentirana ukupno 301 referata iz 19 zemalja.
Spomenuti rad je bio u sekciji Proizvodnja ratarskih kultura, a napravljen je u suradnji sa dr.sc. Ivicom Turšićem iz Duhanskog Instituta u Zagrebu, sa dr.sc. Stjepanom Husnjakom iz Agronomskog Fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, te dipl.ing. Gabrijelom Ivančević iz Belje d.d., Beli Manastir.

Sažetak referata:
Primjena navodnjavanja uz obradu i pripremu tla za sjetvu prilagođenu agroekološkim uvjetima vrlo je važna agrotehnička mjera u proizvodnji šećerne repe.
Klimatske prilike značajno utječu na ishranu biljaka šećerne repe. Nedostatak vode u tlu smanjuje sadržaj biogenih elemenata u otopini tla, pa se vrlo često mogu javiti i simptomi nedostatka posebno bora, uzrokovanog smanjenom mineralizacijom organske tvari ili međulamelarnom fiksacijom u sekundarnim mineralima.
Cilj ovih istraživanja bio je ispitati utjecaj navodnjavanja metodom kap po kap uz primjenu mineralnih hranjiva otopljenih u vodi za navodnjavanje koja su sadržavala sve mikroelemente uz odgovarajuću količinu bora koji je uz navodnjavanje bio ključni element u ovim istraživanjima (fertirigacija).
Istraživanja su provedena na dvije farme (Topolik, Mirkovac) na Belju, d.d. u 2014. i 2015. godini u tri ponavljanja. Rezultati su obrađeni statistički analizom varijance.
Tla na kojima su provedena istraživanja su ritske crnice (humogley), neutralne reakcije, dobro opskrbljena humusom i osrednje do dobro fosforom i kalijem, ali slabije borom, vrlo važnim mikroelementom u ishrani šećerne repe. Po mehaničkom sastavu, tla su praškaste ilovače podložne zbijanju, što otežava dublje zakorijenjavanje korijenovog sustava šećerne repe i korištenje vode i u njoj otopljenih hranjiva iz većeg volumena tla, što opravdava primjenu povremenog dubljeg rahljenja tla nakon žetve žitarica.
U dvije klimatski različite godine istraživanja, primjena fertirigacije statistički je opravdano povećala prirod i sadržaj šećera u korijenu šećerne repe. To je posebno bilo naglašeno u drugoj godini istraživanja kada su bile zabilježene vrlo male ukupne sume oborina i njihov raspored tijekom vegetacijskog razdoblja. Od sjetve do vađenja šećerne repe (ožujak-listopad) palo je 342 mm kiše, a tijekom ljetnih mjeseci (lipanj-rujan) samo 145 mm, što je djelovalo i na propadanje većeg dijela lisne površine i smanjenu asimilaciju CO2, slabiji razvoj korijena i niži sadržaj šećera u korijenu uz jaku retrovegetaciju na nenavodnjavanoj varijanti.
Primjena fertirigacije u 2014. godini povećala je prirod korijena za 30,6% a sadržaj šećera za 8,4%. U vrlo sušnoj 2015. godini ista agrotehnička mjera povećala je prirod za 42,7% a sadržaj šećera za 8,9%. Primjena otopljenih hranjiva u vodi za navodnjavanje (posebno bora) povećala je digestiju šećerne repe za 1,4% i značajno utjecala na ukupni ekonomski rezultat proizvodnje u dvije godine istraživanja.

Ključne riječi: šećerna repa, navodnjavanje kap po kap, fertirigacija, bor, prirod korijena, digestija

Leave a Comment

Previous post:

Next post: