Stručni skup udruge CROCPA-e

12. listopada 2019. u hotelu WestIn se održavao stručni skup Udruge CROCPA  sa naglaskom na 10 godina EKO Modela te na sigurnost hrane.
Skup su otvorili predsjednik udruge Matko Mesić i izvršna direktorica udruge Irena Brajević koji su naglasili važnost kontroliranog i sigurnoga uzgoja hrane te predstavili EKO Model: projekt gospodarenja ambalažnim otpadom sredstava za zaštitu bilja. Taj projekt zbrinjavanja otpadne ambalaže spada među najuspješnije projekte tog tipa ne samo unutar industrije nego i u usporedbi s drugim industrijama. Prije pokretanja Eko Modela postojao je velik problem zbog odlaganja otpadne ambalaže na neadekvatan način, a od pokretanja projekta došlo je do velikog porasta postotka prikupljene ambalaže  od 25 posto u 2008. godini na čak 87 posto, koliko je zabilježeno prošle godine. Također je prikazan i video napravljen u povodu deset godine CROCPA Eko Modela.

44930327_257603734939691_9055967169573027840_n
Sudionicima skupa su se obratili i Tomislav Panenić, predsjednik Odbora za poljoprivredu Hrvatskog sabora i Vlatka Lipovac Vranić, viša stručna savjetnica pročelnika, Gradski ured za poljoprivredu i šumarstvo Grada Zagreb, koji su naglasili važnost udruge CROCPA, naročito njihovog EKO Modela koji je zagađenje odbačenim otpadom SZB po poljima i šumama sveo na minimalnu razinu.

Skup je nastavio predsjednik udruge Matko Mesić sa izlaganjem na temu „Trendovi u zaštiti bilja, sigurnost hrane i javno mijenje”. “U Europskoj Uniji, pa tako i u Hrvatskoj,  jedemo zdravstveno najispravniju hranu na svijetu. Problem je što šira javnost to ne zna, pa je nužna edukacija” istaknuo je tijekom izlaganja. Dotaknuo je također i ulogu SZB u proizvodnji hrane, te da do 40 % svjetske količine hrane se ne bi proizvelo bez SZB, zavisno o vrsti usjeva. Tu spomenuta i kampanja od ECPA-e #withorwithout kao i njihovi korisni edukativni materijali.
Dotaknula se i tema trenda izbacivanja djelatnih tvari iz korištenja u EU te da je registracija novih djelatnih tvari u EU je postala skoro nemoguća misija zbog prestrogih kriterija, a također i jako skupog procesa dobivanja novih aktivnih tvari.  “Zbog zabrane neonikotnioda na sjemenu 900 tisuća tona sjemena repice je izgubljeno u EU, te se nadomješta drugim vrstama ulja, među kojima je i palmino ulje, glavni razlog sječa tropskih šuma u JI Aziji“. Iako je opće mišljenje da hrana koja je tretirana pesticidima nije zdrava za konzumaciju, istraživanja pokazuju da je u 97 % uzoraka hrane ta hrana bila za konzumaciju; od toga u 50 % uzoraka hrane nisu pronašli nikakve rezidue, a u 47 % ti ostaci su bili daleko ispod dopuštene granice.

Ivica Delić, načelnik sektora Fitosanitarne politike ministarstva poljoprivrede je potvrdio prijašnje navode sa svojim izlaganjem na temu „Rezultati istraživanjao ostacima pesticida u hrani 2017 godine“: “Od 630 uzoraka hrane, u 428 njih nisu pronađeni nikakvi ostaci pesticida, u 206 njih pronađeni su tragovi ispod dopuštene granice a samo u 6 njih, što je 1 posto, pronađeni su ostaci pesticida iznad dopuštene granice. Riječ je o rajčici i kruški koje je sanitarna inspekcija odmah povukla s tržišta“.
Doc. Dr.sc. Marcel Burić, pročelnik odsjeka za arheologiju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu je održao interesantno predavanje na temu  “Bogovi, hramovi i sigurna hrana u osvitu civilizacije“ gdje je objasnio da je početak sedimetnarnog načina života značio i početak proizvodnje hrane te da je u to doba sigurnost hrane značilo da hrane ima.
Posljednje predavanje prije okruglog stola je imao Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga hrvatskih voćara. Tema izlaganje je bila „Izazovi u proizvodnji povrća“. Tijekom izlaganja  je istakno sudjelovanje udruge povrćara na Eko Modelu, te da je potrebna edukacija o sigurnoj upotrebi SZB, kao i da se javnom mijenju treba podastrijeti dokaze o analizi povrća, kao i transparentnost o korištenju sredstava; koliko se troši, zašto baš to sredstvo te kolike su rezidue i realna opasnost. Istaknuo je i važnost aplikacije VEEMEE – digitalna platforma u poljoprivrednom i trgovačkom sektoru, koja u samo nekoliko klikova putem pametnog telefona omogućuje potrošačima potpunu transparentnost o podrijetlu proizvoda koje kupuju.

44839982_1102256076610289_6616616944504143872_n

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Za kraj je ostavljena Panel rasprava (okrugli stol) o sigurnosti hrane, gdje je na kraju  svoje mišljenje izrazila i publika.  Panel raspravu je započela dr. Lea Pollak iz Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo koja  naglasila je dobru suradnju laboratorija i proizvođača. Hrvoje Gregurić, predsjednik Zajednice udruga povrćara Hrvatske je rekao da”Alternativni ekološki proizvodi za zaštitu bilja postoje, no dugoročno nisu učinkovita na većim nasadima. Ja osobno pazim na količinu pesticida, ali ima i onih koja ih zlorabe“. I on je naglasio važnost edukacije šire javnosti o sredstvima za zaštitu bilja zdravstveno ispravnoj hrani. Michal Kicinski iz ECPA je također istaknuo probleme koji se javljaju ukidanjem i zabranom aktivnih tvari, te budući da se javnost boji onoga što ne zna potrebna je veća edukacija šire publike.

Skup je završio sa zaključkom da zbog nepravilnog korištenja pesticida ispaštaju i oni koji ih pravilno koriste, da počinju nedostajati zabranjene aktivne tvari  i SZB (najviše insekticidi), kao i važnost transparentnosti i uključivanja svih dionika u rad udruge.

Leave a Comment

Previous post:

Next post: