Proizvodnja povrća u zaštićenom prostoru

Plastenici i ostali zaštićeni prostori su jako zanimljivi  u povrćarskoj proizvodnji jer omogućuju uzgoj povrća i kada to nije moguće na otvorenom radi klimatskih prilika.
Negrijani zaštićeni prostori omogućuju produžetak proizvodnje na jesen i u rano proljeće, dok grijani omogućuju proizvodnju i tijekom zime. Od ukupne proizvodnje povrća 2016. u RH, 12 % je otpadalo na proizvodnju u visokim zaštićenim prostorima i staklenicima. Od toga najviše se uzgaja rajčica (98 ha), pa paprika, krastavci te salata.
Iako ulaganje za uzgoj povrća u zaštićenom prostoru zahtjeva veće materijalne troškove, kao i veće troškove rada, količina proizvedenog povrća se višestruko povećava. Proizvodnjom u zaštićenom prostoru moguće je ostvariti i do četiri puta veće prinose u odnosu na proizvodnju na otvorenom,  i to dok još proizvodnje na otvorenom nema, pa su i prodajne cijene više, ali takva proizvodnja zahtjeva i daleko veće troškove od proizvodnje na otvorenom, pa npr. rajčica u plasteniku zahtjeva gotovo pet puta veći trošak od uzgoja na otvorenom. Materijalni troškovi i su do 137 % veći, a troškovi radne snage 3,8 puta veći nego na otvorenom. Iako se na površini od jednog ha u proizvodnji povrća u zatvorenim prostorima moguće ostvariti i do 100 x veći dohodak u odnosu na dohodak dominirajućih ratarskih kultura ( pšenice i kukuruza),  ovakva proizvodnja je ekonomski isplativa samo ako se ulaganje može vratiti u zadovoljavajućem roku.
Važnost ulaganja u zaštićene prostore je prepoznata i u okviru Zajedničke poljoprivredne politike, pa se moguće prijaviti za EU fondove u okviru Mjere 4. „Ulaganja u fizičku imovinu“, Podmjera 4.1. Potpora za ulaganja u poljoprivredna gospodarstva.

U proizvodnji povrća u plastenicima i staklenicima važna je kvalitetna mulch folija. Primjenom crnih, prozirnih (transparentnih) i poluprozirnih folija povećava se temperatura tla što izravno utječe na brži rast biljaka, ranije dozrijevanje plodova, povećanje prinosa, ali i na njihovu kvalitetu. Ove folije se primjenjuju u zimskom i rano proljetnom uzgoju (salata, paprika, rajčica, krastavci, kupusnjače,…).  Za kulture koje se uzgajaju tijekom ljeta može se primijeniti bijela, odnosno crno-bijela foija kako bi se što više sunčevog zračenja reflektiralo i spriječilo dizanje temperature iznad optimuma. Polaganje folije se obavlja 7-10 dana prije planiranje sadnje te ona treba biti napeta sa blagim padom prema rubovima. Pri postavljanju malča  tlo treba imati optimalnu vlagu, a temperature trebaju biti iznad 10 °C.
U kombinaciji s malčiranjem najčešće se primjenjujw sustav navodnjavanja kap po kap koji se stavlja ispod malča, a njime se može provoditi i prihrana tj.fertirigacija, čime se voda i hranjiva dodaju u optimalnim količinama i to u blizini korijena biljaka. Bez navodnjavanja skoro je nemoguće uzgajati povrće jer sve povrćarske kulture imaju povećane zahtjeve za vlagom u tlu, a biljka nije u mogućnosti koristiti hranjiva iz tla bez dovoljne količine vode.
Naravno, zahtjevi za vodom su različiti ovisno o vrsti povrća. Najveće zahtjeve za vodom imaju paprika, rajčica, kupus, celer te krastavac, dinja i lubenica. Povrće uzgajano u zaštićenim prostorima, zbog specifičnih uvjeta zahtijeva poseban režim navodnjavanja. Najbolji rezultati se postižu ako se navodnjavanje provodi u jutarnjim satima kada je razlika temperature zraka i vode minimalna.

Danon d.o.o. nudi veliki izbor opreme za navodnjavanje, mulch folija te sredstava za zaštitu bilja kao i gnojiva za kvalitetan uzgoj povrća u zaštićenim prostorima.

Izvor: Gospodarski list 21/18:
“Isplativost proizvodnje povrća u zaštićenom prostoru” – doc.dr.sc. Vesna Očić
“Primjena suvremenih tehnologija u poizvodnji povrća” -izv.prof.dr.sc. Božidar Benko

Leave a Comment

Previous post:

Next post: