Poljoprivreda na COP 23 -Bonn

COP23-223. Konferencija stranaka Okvirne konvencije UN-a o promjeni klime COP (Conference of the parties) UNFCCC-a se održavala od 6. do 17. studenog 2017. godine pod predsjedanjem Fidžija. Zbog nedovoljnog kapaciteta Fidžija, male otočne države, ulogu domaćina je preuzeo Bonn, Njemačka, koji je ujedno i sjedište UNFCCC-a. Ove godine na COP-u je sudjelovalo preko 26 tisuća ljudi, od predstavnika skoro 200 država do predstavnika civilnog društva, medija te međunarodnih organizacija.

COP23 opening ceremony

plenary session COP23 pic

 

 

 

Pleanarna sjednica COP 23 UNFCCC-a

 

U petak, 10.studenog je bio organiziran i Dan Poljoprivredne djelatnosti (Agriculture Action Day) u sklopu Partnerstva iz Marakeša za Globalnu klimatsku akciju (Marrakech Partnership for Global Climate Action) koje je osnovano tijekom prošlogodišnjeg COP 22 u Marakešu, Kraljevina Maroko. Cilj partnerstva iz Marakeša je poduprijeti klimatske aktivnosti država potpisnika Pariškog ugovora u razdoblju od 2017. do 2020. godine, koje su dogovorene tijekom COP 21 u Parizu 2015 godine.

Cjelokupni dan posvećen poljoprivredi (Agriculture Day) tijekom klimatskih pregovora je bio organiziran tek na COP 21 u Parizu 2015 godine. Jedna od kontribucija poljoprivrednog sektora na COP 21 je i francuska inicijativa „4 for 1000“ koja daje novu dimenziju poljoprivrede i klimatskih promjena; kao jedan od uzroka, ali i žrtva klimatskih promjena, poljoprivreda ovom inicijativom postaje i jedno od rješenja, i to zbog pohrane ugljika. Kao dokaz, povećanje od 0,4 % pohrane ugljika u tlu bi rezultiralo neutraliziranjem godišnje emisije plinova koje su nastale upotrebom fosilnih goriva.
Još jedan razlog da se poljoprivreda uključi u pregovore je da su utjecaji klimatskih promjena na proizvodnju hrane globalna prijetnja čovječanstvu a u isto vrijeme poljoprivreda je uzrok četvrtini antropogeno proizvedenih emisija stakleničkih plinova.

COP23 SBI consultation on education C.iisd (1)

COP23 indigenous rights c.iisd

 

 

 

Različiti sudionici konferencije

 

Zbog toga je i tijekom ovogodišnjeg COP 23 bio organiziran Dan poljoprivredne djelatnosti (Agriculture Action Day) cjelodnevni događaj sa ciljem razmatranja potrebnih djelatnosti ali i kako bi se istaknule uspješne aktivnosti temeljene na poljoprivredi koje doprinose rješenjima za smanjivanje klimatskih promjena. „Poljoprivreda je ključni čimbenik za održivost ruralnih područja, njena odgovornost za sigurnost hrane i njeni potencijali za ponudu rješenja za klimatske promjene su ogromni“ izjavila je Christina Schmidt, njemačka ministrica za hranu i poljoprivredu tijekom plenarnog otvaranja ovog događaja.  Tijekom cjelodnevnih predavanja obrađene su tematike vezane uz održivo stočarstvo, tradicionalne poljoprivredne sisteme, održivo upravljanje vodenim resursima, tlo, gubitak i bacanje hrane te integrirano upravljanje krajobrazima. Također su bila predavanja o upotrebi klimatskih podataka (Climate Data) te o Pametnoj klimatskoj poljoprivredi (Climate Smart Agriculture). Ovaj cjelodnevni događaj je pokazao kako vlade, ekonomski sektori, civilna društva, zajednice i poljoprivrednici trebaju zajedno djelovati kako bi poljoprivredu učinili održivom te otpornom na klimatske promjene.

Climate Smart Agriculture (CSA u daljnjem tekstu) je pristup koji pomaže u vođenju aktivnosti koje su potrebne za transformaciju i preusmjeravanje poljoprivrednih sistema kako bi učinkovito podržavali razvoj i osigurali sigurnost hrane. Cilj CSA je da pomogne poljoprivrednicima da se lakše prilagode klimatskim promjenama, ali i da svojim aktivnostima smanje ispuštanje štetnih plinova te se temelji na tri stupa:
1.Održivo povećanje produktivnosti i prihoda
2. Prilagodba i razvijanje otpornosti prema klimatskim promjenama
3. Smanjivanje i uklanjanje emisije stakleničkih plinova.

Glad, siromaštvo i klima mogu se rješavati zajedno kroz pristupe kao što je Pametna klimatska poljoprivreda koja prepoznaje kritične veze između održive poljoprivrede i strategija koje potiču učinkovitost korištenja resursa, očuvanje i obnovu biološke raznolikosti i prirodnih resursa te borbu protiv utjecaja klimatskih promjena “, izjavio je René Castro, pomoćnik glavnog direktora Odjela za klimu, biološku raznolikost, zemlju i vodu FAO-a tijekom predstavljanja knjige o Pametnoj klimatskoj poljoprivredi u kojoj su predstavljena znanja i priče o stvarnim projektima čiji cilj je stvoriti održivi i produktivniji poljoprivredni sektor, koji će istodobno pridonijeti sigurnosti hrane i smanjiti intenzitet ispuštanja stakleničkih plinova.

CSA nije skup radnji koje je moguće univerzalno primijeniti nego je to holistički pristup koji uzima u obzir prakse, javne politike i financiranja. Neki od primjera CSA su integrirana zaštita bilja, održivo upravljanje vodom, sadnja međukultura, površinska obrada tla te agro-šumarstvo.
Cilj CSA je osnažiti nacionalne i lokalne institucije, podržati okvire poljoprivredne politike te financijski podržati projekte kako bi se CSA mogao implementirati u praksi.

Saša Danon

Leave a Comment

Previous post:

Next post: