Mravi su svima znani

1. BIOLOGIJA MRAVA
Mravi su svima znani mali crni, smeđi ili crveni, neprestano zaposleni insekti koji žive u kolonijama, najčešće zvanim mravinjacima. Svojim organiziranim načinom života u zajednici, u kojoj svaka jedinka ima svoju, točno određenu zadaću, oduvijek su fascinirali ljudski rod.

Danon_pasica_1_1024x768I dok se divimo njihovoj organiziranosti, radišnosti i snazi promatrajući ih u polju, na livadi ili u šumi, gledajući ih kako užurbano stupaju kroz našu kuhinju u potrazi za hranom obuzima nas sasvim drugi osjećaj… kao i želja da se što prije riješimo tih malih uljeza koji neumoljivo „plaze“ po našoj hrani i zagorčavaju nam život…

Kakvi su to zapravo insekti, kako žive i što bi trebali znati o njima da bi ih uspješno suzbili i riješili se njihova prisustva u našim kućama i stanovima?
Riječ je o pripadnicima porodice Formicidae koja broji 300-tinjak rodova s više od 12.000 do sada opisanih vrsta, a procjenjuje se da ukupan broj različitih vrsta prelazi brojku od 15.000. Pretpostavlja se da su se prvi mravi pojavili prije više od 130 milijuna godina, a najstariji fosilni nalazi potječu iz razdoblja od prije 92 milijuna godina. Zahvaljujući sposobnosti prilagodbe vrlo različitim životnim uvjetima, nastanjuju gotovo sva područja Zemlje, te se mogu naći na svim kontinentima, osim Antarktika.

Najprimitivnije vrste žive u pokretu i ne izgrađuju stalne nastambe, dok razvojno viši oblici grade gnijezda u zemlji, drveću ili nad zemljom, u kojima žive u vrlo organiziranim zajednicama, kolonijama. Kolonija može brojati od nekoliko tisuća, pa do nekoliko milijuna jedinki. Mravi iz jednog mravinjaka međusobno se raspoznaju po mirisu i čine usko povezanu zajednicu.

Svaka mravlja kolonija sastoji se od nekoliko vrsta jedinki. Razlikujemo krilate mužjake i ženke, te beskrilne i bespolne radnike i vojnike. Radnici su spolno nerazvijene ženke, čija je uloga njegovanje legla – grade i održavaju mravinjak, brinu se za opskrbu legla, kraljice i ličinki, hranom. U svom probavnom sustavu imaju gušu, koja se nalazi na početku zatka. U gušu mrav radnik sprema hranu koju kasnije dijeli ličinkama (i ostalim članovima kolonije) u mravinjaku. Radnici koji čuvaju leglo kad zaprijeti opasnost razviju se u vojnike, s velikom glavom i snažnim čeljustima. Većina vrsta za obranu posjeduje i otrovne žlijezde koje izlučuju mravlju kiselinu, a samo neke vrste imaju otrovni žalac. Kraljica čini okosnicu svake kolonije. Provede život noseći jaja. Kraljice se rađaju kao krilati oblik ženke, te ljeti, zajedno s krilatim mužjacima, izlijeću iz gnijezda u rojevima i pare se, nakon čega mužjaci ugibaju. Oplođene ženke s dijelom radnika osnivaju novu koloniju ili se pak vraćaju u staru. Kraljica može doživjeti i 15 godina, a zanimljivo je da se pari samo jednom u životu, a tada pohranjene sjemene stanice mužjaka u posebnom dijelu njihova spolnog sustava dostatne su za oplođivanje jajšca tijekom cijelog njihova života.

Mravi imaju potpunu preobrazbu, prolaze kroz četiri razvojna stadija: jaje, ličinka, kukuljica i imago (odrasli oblik). Ličinke su crvolike i potpuno nesamostalne. Mužjaci se razvijaju iz neoplođenih jaja, dok se iz oplođenih jaja razviju ženke. Mravi su uglavnom omnivorne vrste (svejedi), iako ima vrsta koje se hrane posebnom vrstom hrane. Brojne vrste mrava predstavljaju značajnu kariku u hranidbenim lancima budući da se hrane organskim otpadom ili su pak korisni kao prijenosnici sjemena ili prirodni neprijatelji nekih važnih štetnih insekata u poljoprivredi ili šumarstvu. Međutim, kada njihov razvoj i životni ciklus ometa ljudske aktivnosti, nanoseći materijalne i zdravstvene štete čovjeku (prijenosnici različitih štetnih mikroorganizama), odnosno prostoru, građevinama ili hrani u njegovu okruženju, govorimo o mravima kao štetnicima i potrebi njihova učinkovita suzbijanja kao neophodnoj i nužnoj mjeri.

2. VRSTE MRAVA I KAKO IH SE RIJEŠITI

U ovom smislu govorimo o nekoliko štetnih vrsta mrava:
Faraonski mrav (Monomorium Pharaonis L.) je sitni mrav (1,7-2,3 mm dužine), žućkasto-crvenkaste svijetle boje. Nastanjuju stambene zgrade u velikim gradovima, hotele, bolnice, brodove i sl. Optimalne temperature za njihov razvoj kreću se između 18 i 30oC. Omnivorna su vrsta, odgovara im hrana životinjskog i biljnog porijekla, a posebno ih privlači hrana koja sadrži šećer, meso i krv.
Crni drvotočni mrav (Lasius niger L.) je tamno-sivkaste boje, dužine 3-4 mm. Grade gnijezda (mravinjake) na suhim staništima, u starim zidovima, pukotinama zgrada, na balkonima, u kućama ili neposredno uz kuće odakle u potrazi za hranom ulaze u stanove i kuće.
Drvotočni mrav (Lasius fuliginosus Latr.), dužine 4-5 mm, sjajno-crnog tijela i velike glave. Uglavnom živi u trulim deblima i dupljama stabala odakle zalazi u kampove i turistička naselja.
Žuti mrav (Lasius flavus Fabricius) je mrav žutog tijela, 2-4 mm dužine. Ugriz mu je veoma bolan. Mravinjake gradi na livadama ili uz rubove puteva.
Crvenoguzi mrav (Crematogaster scutellaris L.) crvenkasto-narančaste glave, 3,5-5,5 mm, gradi gnijezda u gredama, balvanima i mrtvom drvetu, te nastambama u ruralnim sredinama.

Mravi ulaze u kuće i stanove najčešće kroz sitne otvore i pukotine privučeni otpacima hrane, a naročito onih otpadaka sa šećernim udjelom, a zadržavaju se u dvostrukim podovima i stropovima, oko raznih cijevovoda, u raspuknutim zidovima, te u pukotinama vrata i prozora. Ostavljaju nevidljiv trag (miris) koji koriste kao trag do izvora hrane.
Učinkovito suzbijanje mrava moguće je samo uništavanjem cijelog legla, odnosno mravlje kolonije, a posebno je važno uništiti i kraljicu. Mravinjaci spomenutih, štetnih vrsta, nalaze se najčešće na vrlo skrovitim, nama nedostupnim mjestima, te je gotovo nemoguće doći do njih i izravno ih uništiti. Ukoliko se suzbiju samo radnici koji su izašli iz mravinjaka u potragu za hranom, ubrzo će ih zamijeniti novi, i opet smo na početku. Zbog toga je najdjelotvorniji način suzbijanja mrava primjena hranidbenih insekticidnih mamaca koje mravi sami unose u mravinjak i tako omogućuju istrebljenje cijelog legla.

Na tržištu su odnedavna dva nova proizvoda osmišljena na način da pruže potpunu zaštitu od mrava na vanjskim i u unutarnjim prostorima: Foval® gel za mrave i Mravolovka.

Foval® gel za mrave je insekticidni gel u vrlo praktičnoj ambalaži, posebnom aplikatoru (pištolju) što čini njegovu primjenu vrlo jednostavnom, preciznom i sigurnom. Gel sadrži hranidbeni atraktant na bazi šećera i insekticid (imidakloprid 0,01%). Gel se u obliku kapljica (ili tankih linija) nanosi uz puteve kojima se mravi kreću ili u blizinu mravinjaka. Gel mravi radnici prepoznaju kao primamljivu hranu koja sadrži šećer. Dakle, spremaju ga u svoj drugi želudac, gušu, unose u mravinjak i njime hrane ostale članove kolonije, uključujući i kraljicu.

Važno je napomenuti da je sadržaj insekticida u gelu vrlo nizak, te mrav radnik koji dođe u dodir s mamcem, bilo da se hrani njime ili ga nosi u mravinjak kao hranu za ostale pripadnike kolonije, ostaje na životu još nekoliko sati, dakle dovoljno dugo da se vrati u leglo i distribuira gel unutar kolonije, odnosno njime nahrani i ličinke, i kraljicu. Dakle, insekticid je unešen u mravinjak, čime je omogućeno potpuno istrebljenje kolonije, odnosno izvora naših neprilika.

Mravolovka
je proizvod koji umjesto gela sadrži insekticidnu pastu (imidakloprid 0,5%) u plastičnoj klopki. Prilikom primjene, odnosno postavljanja na određena mjesta, na kojima se očekuje pojava mrava, dovoljno je samo aktivirati predviđene male otvore na klopki koji omogućavaju ulazak mrava u unutrašnjost i čine im insekticidnu pastu dostupnom. Princip djelovanja paste jednak je onomu kod gela, a prednosti su Mravolovke još jednostavnija, sigurnija i čišća primjena, koja onemogućava bilo kakav kontakt primjenjitelja s insekticidnom pastom. Osim toga, u unutrašnjosti klopke pasta je zaštićena i od eventualnih nepovoljnih vanjskih utjecaja kao što su vlaga, voda i slično.

Dakle, Foval® gel za mrave i Mravolovka su proizvodi osmišljeni na način da omoguće potpuno rješenje problema zvanog mravi.

I ne zaboravite: PRIJE UPOTREBE OBAVEZNO PROČITATI PRILOŽENU UPUTU ZA UPORABU.

Leave a Comment

Previous post:

Next post: