Korovi kod proizvodnje krumpira

Krumpir je nakon pšenice, riže i kukuruza četvrti najvažniji usjev u svijetu.  I kod nas krumpir ima veliku važnost, ali veću kao živežna namirnica nego kao poljoprivredna kultura. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku površine zasađene krumpirom od 1990., kada su iznosile 77 016 ha smanjile su se gotovo osam puta, pa su 2017. iznosile samo 9 866 ha. Tijekom navedenog razdoblja prinosi se jedva udvostručili, tako da je  prinos od 7,85 t/ha narastao na 19,7 t/ha u 2016 godini. U usporedbi sa nekim zemljama, npr. Nizozemskom, naši prinosu u krumpiru su čak i do tri puta manji.

Štete od korova 
Opće je poznato da korovi, gljivične bolesti i insekti krumpiru nanose velike izravne i neizravne štete. Izravno korovi štete na način da se sa kulturom nadmeću za vodu, hranjiva, svjetlo i prostor te se zbog toga smanjuju prinosi kultura. Procjenjuje se da ako je tlo zakorovljeno, usjevi na svjetskoj razini daju i do 25 % manji prinos nego na nezakorovljenom zemljištu. Osim utjecaja na prinos, korovi utječu i na kvalitetu i veličinu gomolja, a odrvenjene stabljike ambrozije, lobode, mračnjaka i dikice otežavaju strojno vađenje te mogu oštetiti strojeve. Također, korovi su domaćini ekonomski važnim uzročnicima bolesti krumpira; tako je crna pomoćnica domaćin krumpirovoj pljesni, crnoj pjegavosti, raku krumpira, virusima krumpira i krumpirovoj nematodi. Od početka 60-ih godina, sa pronalaskom selektivnih herbicida u svijetu korov u krumpiru, naročito na velikim površinama, se suzbija sa herbicidima.

Kao ranoproljetnu okopavinu krumpire u našem klimatskome podneblju zakorovljuju  jednogodišnji širokolisni korovi: Chenopodium album (bijela loboda), Polygonum  persicaria ( uzlati dvornik),  mnogosjemena loboda (Chenopodium polyspermum), gorčica (Sinapsis arvensis) i mišjakinja (Stellaria media). Kasnije se javljaju i ščir oštrodlakavi (Amaranthus retroflexus), limundžik pelinolisni (Ambrosia artemisiifolia), dikica ( Xanthium strumarium) , crna pomoćnica (Solanum nigrum ) i   dr. Od višegodišnjih korova tu su pirika (Agropyron repens), koja niče prije krumpira, jednako kao i slak (Convolvulus arvensis) i osjak (Cirsium arvense), a divlji sirak (Sorghum halapense) niče nešto kasnije.

Za zaštitu  vašeg uroda krumpira od korova, ali i od štetnih gljivica i insekata Danon d.o.o. nudi široku paletu sredstava za zaštitu , kao i opremu za navodnjavanje, folije za plastenike i mulch folije.

Izvor:

Gospodarski list 07/2019, str. 25-29

Leave a Comment

Previous post:

Next post: