Izazovi u poljoprivredi ovog proljeća

COVID-19

Prvih par mjeseci 2020 godine je donijelo brojne izazove hrvatskim poljoprivrednicama, ali i cjelokupnom hrvatskom gospodarstvu. Naravno, na prvom mjestu izazova je COVID-19  („corona virus“). Najviše problema su većini ljudi uzrokovala ograničenja koja su uvedena zbog COVID-19. Velike probleme su imali proizvođači cvijeća, povrća te presadnica, a posebno nakon što je uvedena uredba o zatvaranju tržnica na malo. Pojavila se on-line prodaja proizvoda raznih proizvođača i OPG-ova, ali premala je da nadomjesti klasičnu prodaju. Jedne od najvećih gubitaka imaju proizvođači kojima su glavni kupci inozemni turisti. Sada, sa normalizacijom mjera treba vidjeti i zbrojiti štete od COVID 19, i kako pomoći proizvođačima, naročito onima najviše pogođenim krizom, da opet stanu na noge.

Mraz

Ove godine par uzastopnih noći ispod nule koje su donijele mraz i snijeg u vrijeme proljetne cvatnje je donijelo veliku štetu hrvatskom voćarstvu. Prvenstveno su stradale trešnje, marelice i breskve, ali i šljive, koja je vrlo osjetljiva u to doba zbog otvaranja pupova te jabuke.  U nekim općinama bile su proglašene i  prirodne nepogode uzrokovane mrazom.

Ono što je najnezgodnije za voće je da se sve dogodilo u jednoj fenofazi, odnosno u razvoju cvijeta ili ploda. Naravno sve ovisi i o sortama voća, ranije sorte koje su prije cvjetale su više oštećene, evo osiguravatelji kažu kako su to 100% štete. Tu ponajviše mislim na jabuke, a što se tiče drugih onih još ranijih sorti kao što su marelice i breskve one su nastradale u onim počecima nepogoda. Ranije sorte trešanja su potpuno stradale, meni su recimo podatke prenijele kolege iz Moslavine iz bilogorskog kraja gdje je sve uništeno. Kada govorimo o postotku ukupnih šteta na voću, od posljednjeg mraza to je sigurno oko 50%, a ukupno sa svim nepogodama preko 70% na nivou cijele kontinentalne Hrvatske” – izjavio je predsjednik Hrvatske voćarske zajednice Branimir Markota.

Suša

Utjecaj klimatskih promjena na poljoprivrednu proizvodnju je sve vidljiviji, ovogodišnja zima i početak proljeća je bilo razdoblje sa malo oborina, izostankom snježnog prekrivača, ranijim početkom vegetacije, ranoproljetnih temperature ispod ništice (naročito u noćnim satima) te jakim vjetrovima. Sve to ima i imati će utjecaja na ukupnu poljoprivrednu proizvodnju.

Do kraja godine ima još dugo i nadamo se da će hrvatska poljoprivreda preživjeti sve nedaće 🙂

Izvor: Gospodarski list 7/2020 (str.2-3)
ICV.hr- Štete od mraza su velike

 

Leave a Comment

Previous post:

Next post: