Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena

U Osijeku je od održan 12.Međunarodni znanstveno-stručni skup „Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša“ u organizaciji AGROglasa. Skup je otvorio akademik Ferdo Bašić: „Dugo smo se godina u poljoprivredi bazirali samo na proizvodnji i rezultatima prinosa po hektaru, a istovremeno zanemarivali i potiskivali dio vezan za očuvanje okoliša. Ovakvim skupovima sada se krećemo u tom smjeru.“ Akademik Bašić je istaknuo i važnost navodnjavanja te kako je bez navodnjavanja uzgoj biljaka izložen prevelikom riziku. Također je napomenuo kako brojke pokazuju da je Hrvatska na posljednjem mjestu Europi po površinama koje se navodnjavaju, a suša prijeti našem području puno više nego državama Sjeverne Europe koje navodnjavaju više površina nego mi.

O problemima sa primjenom navodnjavanja u svom plenarnom izlaganju govorila je i prof.dr.sc. Marta Birkas sa mađarskog Sveučilišta „Szent Istvan“ koja je istaknula kako je u poljoprivrednoj proizvodnji najvažnija voda u tlu. No posljednjih nekoliko godina postoje veliki otkloni od onog što sada nazivamo prosječnim i normalnim, te su neke godine kao 2014. bile izrazito vlažne, a neke, kao 2018., izrazito sušne godine. „Navodnjavanje je odlična mjera jer poboljšava biomasu, povećava prinose i djeluje pozitivno na kompletan živi svijet u tlu, ali tu se javlja veliki problem, način aplikacije navodnjavanja. Često se provodi stihijski, nekontrolirano i nekvalitetnom vodom na neodgovorajaćim površinama i uz pripreme koje nisu napravljene kako treba, pa je stoga farmere jako važno naučiti kako se pravilno primjenjuju metode navodnjavanja….“ Upozorila je Birkas.

Dio konferencije je bio i okrugli stol „Izazovi biljne proizvodnje u okviru klimatskih promjena“. Okrugli stol se sastojao od tri zanimljiva izlaganja, prvo izlaganje je imala dr.sc. Višnja Vučević, voditeljica službe za agrometeorologiju u DHMZ-u. Istaknula je da se vremenska prognoza za poljoprivrednike emitira u emisiji za poljoprivrednike već 60 godina, pa je čak i BBC objavio da Hrvatska ima najdugovječniju agrometeorološku prognozu na svijetu. „Zahvaljujući agronomiji i agrotehničkim znanostima danas imamo veće prinose. No, ne smijemo zanemariti ni agrometeorologiju. Pravimo klimatske scenarije i agrometeorološke modele, jer nam oni trebaju kako bismo mogli prognozirati budućnost. Tako predviđamo što se može dogoditi ako ništa ne poduzimamo, ali i što će biti ako radimo prilagodbe. Premda je teško reći kakvo će biti vrijeme u budućnost, postoje sezonske prognoze, koje nisu sasvim sigurne, no, sigurni smo da će i one u budućnosti biti bolje i preciznije“ zaključila je dr. Vučević.

Sljedeće izlaganje „Gradska poljoprivreda i klimatske promjene“ je održao prof.dr.sc. Ivica Kisić s Agronomskog fakulteta u Zagrebu sa zaključkom: „Sve više stanovnika suvremenog svijeta živi u gradovima. Tako je primjerice prije 360 godina samo dva posto stanovništva živjelo u gradovima, a očekuje se da će do 2050 g. biti čak 80 % gradskog stanovništva. Rješenje za to je razvoj gradske poljoprivrede, a ona podrazumijeva gradske vrtove, zelenilo na zgradama, farme i vrtove u gradu… Uzgoj biljaka na krovovima zgrada je jedan od načina kako ublažiti visoke temperature. Tako gradska poljoprivreda dovodi do neovisnosti o klimatskim prilikama i poticanja lokalne proizvodnje“.

Image by Tumisu from Pixabay

Moderator, prof.dr.sc. Danijel Jug je govorio o prilagodbi biljne proizvodnje klimatskim promjenama, „… klimatske promjene utječu na usjeve. Proširili su se negativni uvjeti ( suša, poplave, vlaga, erozije, onečišćenje…), no biljke im se ne mogu prilagoditi za kratko vrijeme. Protekle godine obilježile su ekstremne vremenske prilike, pa su tako 2014. godinu obilježile poplave, a 2015. godinu suše. To su velike promjene u kratkom vremenskom razdoblju, a takve promjene degradiraju prirodne resurse, stoga ih trebamo shvatiti kao izazov. Među očekivanim posljedicama klimatskih promjena su i povećanje potrošnje vode, rizik od poplava, ali mi migracije stanovništva. Upravo su migracije rezultat, između ostalog, ratova izazvanih posljedicama klimatskih promjena. Zato se traže najbolja rješenja za adaptaciju na klimatske promjene, a jedno od njih je je klimatski pametna poljoprivreda, koja se sve više širi svijetom.”

Skup je završio tradicionalnom terenskom edukacijom sudionika, a ove godine je bio odbran posjet naprednima imanjima Đakovštine, među kojima je i ono najboljeg mladog hrvatskog poljoprivrednika Zvonimira Klaića u Vrpolju te OPG Željka Horvata s ekološkim uzgojem stolnog grožđa na Mandćevcu.

 

Izvor: AGROglas /470

 

 

 

Leave a Comment

Previous post:

Next post: