Europski mračnjak

europski-mracnjakEuropski ili Teuphrastov mračnjak (Abutilon theophrasti) je jednogodišnja zeljasta biljka iz porodice sljezova (Malvaceae). Podrijetlom iz srednje i istočne Azije, u Europi je invanzivan i napasan korov. Prije više desetaka godina ta vrsta je zamijećena kao vrlo agresivan korov u kukuruzu u istočnom dijelu Slavonije. Moguće ga je vidjeti na rubovima parcela gdje svojim srcolikim listovima i žutim cvjetovima čak izgleda i kao ukrasna biljka.
Važno je da ga poljoprivrednici prepoznaju i da provedu agrotehničke mjere koje će smanjiti pojavu korova (obrada,košnja, uklanjanje mehaničkim postupcima ili primjenom herbicida).
Europskog mračnjaka smatramo opasnim korovom radi više razloga;
1) Građa korijenskog sistema; glavni korijen može izrasti i do 2 metra, pa je vrlo otporan na sušu, ali i na stajaću vodu. Vretenasti korijen je snažan i duboko, pa je mračnjak jako teško iščupati iz zemlje.
2) Na stabljici, lišću i peteljkama rastu posebne dlake koje izlučuju tvari koje su štetne za neke kulture (npr. soja). Također, ta izražena dlakavost lišća i stabljike sprječava ulaz herbicida u unutrašnjost biljke. Radi toga kontaktni i translokacijski herbicidi su nedjelotvorni
3) Razmnožavanje isključivo sjemenjem. Cvate u srpnju i kolovozu. Plod je dlakavi tobolac koji u svakom od 5-15 kružno smještenih pretinaca sadrži po 3 male, crne, bubrežaste sjemenke. Sjemenke mogu zadržati klijavost 50 godina, a jedna biljka može stvoriti 700 – 17 000 sjemenki.
4) Brojni (16-23 po biljci) i i krupni listovi(10-20 cm) nalik na lišće lipe. Zbog tih razloga jako zasjenjuju poljoprivrednu kulturu, pa su i po tome dobili svoje ime “mračnjak”

Kao i većinu korova, pojavu i razvoj mračnjaka treba pratiti i suzbijati tijekom cijele sezone. Zbog velike proizvodnje sjemena, europskog mračnjaka trebalo bi uništiti u polju prije nego se sjemeni.
Osim dlakavosti, kemijsko suzbijanje europskog mračnjaka otežava i spoznaja da sjeme klije s dubine od 10-tak cm, pa su klice za razliku od ostalih širokolisnih korova otpornije na većinu zemljišnih herbicida.
Za suzbijanje mračnjaka u kulturama mrkve, luka, celera i poriluka vrlo su se djelotvornima pokazali herbicidi sa linuronom kao djelatnom tvari, kao npr. Linurex i Afalon disperzija, u ponudi
Danon d.o.o.

Za najbolju učinkovitost linuron sredstva bi se trebala primjenjivati u post-em aplikaciji (nakon nicanja korova i sjemena)!

Izvor: Gospodarski list, 1.listopad 2016

Leave a Comment

Previous post:

Next post: