Da li su kukci hrana budućnosti ?

Trendovi predviđaju stalni porast stanovništva, pa se predviđa da će do 2050 stanovništvo narasti na  devet milijardi ljudi, što će dovesti do povećane proizvodnje hrane te još većim pritiskom na okoliš. Nestašica poljoprivrednog zemljišta, vode, šuma, ribljeg fonda, kao i hranjivih tvari i neobnovljivih izvora energija je predviđena. Promjena načina ishrane i života je neminovna.

Jedno od rješenja za održiv rast je i da se smanji konzumiranje mesa (naročito crvenog) te da se promijene prehrambene navike. Tako je FAO (Food and Agriculture Organisation), Organizacija UN-a za Hranu i Poljoprivredu izdala priručnik gdje promiče prehranu baziranu na kukcima. Prema FAO prehrana kukcima je održiva prehrana s niskim utjecajem na okoliš koja doprinosi sigurnosti hrane i zdravog života za sadašnje i buduće naraštaje. Također je pristupačna, sigurna i zdrava. Jestivi kukci sadrže visoko kvalitetne bjelančevine, vitamine i aminokiseline potrebne za ljudsku ishranu. Kukci su visoko učinkoviti u pretvorbi hrane te je npr. cvrčcima potrebno šest puta manje hrane od goveda, četiri puta manje od ovaca i dvostruko manje od svinja i pilića-brojlera za proizvodnju iste količine proteina. Osim toga, emitiraju puno manje stakleničkih plinova i amonijaka nego goveda i ostala stoka.   Također je uzgoj kukaca puno ekonomičniji te je potrebno puno manje prostora, jer se insekti mogu uzgajati na organskom otpadu čime smanjuju zagađenje okoliša i dodaju vrijednost organskom otpadu. Dakle, kukci su potencijalni izvor za uobičajenu proizvodnju bjelančevina na mini-farmama, bilo za izravnu prehranu ljudi, bilo neizravno (s ekstrahiranim proteinima iz kukaca) te kao izvor proteina za stočnu hranu.


Brašno od zrikavaca
Slika: Primal Future from Pixabay

 

I Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu je prepoznao važnost ove tematike te je krajem lipnja održan znanstveno-stručni skup na temu „Kukci na tanjuru“ gdje se moglo puno saznati o njihovoj primjeni u prehrani. Skup je održan u sklopu obilježavanja 100. obljetnice Agronomskog fakulteta, a organizirali su ga djelatnici Zavoda za poljoprivrednu zoologiju- Entomološka grupa. Na skupu se govorilo kako ovakva prehrana može doprinijeti održivoj poljoprivredi. Oko 2000 vrsta kukaca je jestivo, te su standardna delicija u Aziji, a postaju sve popularniji i u Europi. Vlasnik prve hrvatske farme kukaca Daniel Pikl je objasnio da se kukci za prehranu ne uzimaju iz staništa, već da se radi o uzgoju. Cilj mu je proizvesti 5 tona godišnje, a prvi proizvod je protein od zrikavaca, kao i brašno na toj bazi.

Nakon znanstvenog skupa poznati kuhar Ivan Pažanin je pripremio jela od kukaca, koje su posjetitelji skupa znatiželjno degustirali; predjelo je bila salata od rikole, cherry rajčica i orašastih plodova posipana sa crnim mravima, a drugo jelo je bio rižoto s kozicama, brašnom od zrikavaca i dehidriranim crvima.

Ako vas zanima kakvog su okusa jela od kukaca posjetite 27. rujna Europski trg u Zagrebu, gdje će u sklopu „Noći istraživača“, pod vodstvom masterchefa Ivana Pažanina, biti pripravljeni razni specijaliteti od kukaca ! Dobar tek !

Leave a Comment

Previous post:

Next post: