Bolesti i zaštita krastavaca

Krastavac je često uzgajano povrće na našem području, bilo na otvorenom ili u zatvorenim prostorima poput plastenika i staklenika, no ova je kultura podložna bolestima. Naime, proizvođači i vrtlari se često suočavaju s bolestima u nasadu, a jedna od čestih koja se javlja na krastavcu je pepelnica.

Pepelnica je jedna od najčešćih bolesti krastavaca, a ovisno o uzročniku javljaju se dva simptoma: pepeljasta ili baršunasto bijela prevlaka. Bolest uzrokuje sušenje lišća što se u konačnici odražava i na prinose.

Poznato je to da ovu bolest karakterizira pepeljasta prevlaka na listovima po čemu ju je najlakše i prepoznati. Međutim, postoje dva uzročnika ove bolesti, a simptomi se malo razlikuju. Naime, gljivica Sphaerotheca fuliginea na listovima razvija pepeljasto sivu, a  Erysiphe  cichoracearum baršunasto bijelu prevlaku. Zbog zaraze pepelnicom smanjuje se asimilacijska površina lišća, pa je urod manji, a plodovi su lošeg izgleda i kakvoće. Kod jakih zaraza, naročito u stakleniku može biti zaraženo lice i naličje plojke pa dolazi do kompletnog sušenja lišća. Kod oba uzročnika daljnji simptomi su isti, a ispod prevlake tkivo žuti, nekrotizira i suši se (Bogdan Cvjetković  -Glasilo biljne zaštite 3/2019).

Kod proizvodnje presadnica ili cijepljenih presadnica simptomi se znaju pojaviti na kotiledonima. Na njihovoj gornjoj strani pojavljuju se bjeličaste prevlake do pola centimetra u promjeru, okruglog do ovalnog oblika. Krastavac je kod uzgoja u zaštićenom prostoru, zbog povoljne vlage i temperature, redovito napadnut, i to mnogo prije nego kod uzgoja na otvorenom.

Krastavcima su u zaštićenom prostoru poželjne dnevne temperature tla u vrijeme sadnje 18°C i temperature zraka 21 do 24°C, a relativna vlaga zraka oko 80 %. Ako se temperature podignu preko 27°C, valja ju sniziti. Noćnu temperaturu zraka treba održavati oko 19°C. Poželjno je da razlike između dnevne i noćne temperature budu 4 do 5°C (Lešić i suradnici u knjizi Povrćarstvo).

Prilikom sadnje važno je odabrati sunčana mjesta i područje s dobrom cirkulacijom zraka. Treba se pridržavati plodoreda i redovno uklanjati korove koji su često domaćini ovoj bolesti. Nakon berbe, biljne ostatke je važno iznijeti iz nasada. Budite pažljivi i prilikom odabira sorte pa koristite one koje su tolerantne na pepelnicu.

Na nadzemnim biljnim dijelovima najopasnija gljivična bolest je plamenjača, čiji je uzročnik gljivica Pseudoperonospora cubensis. Podjednako napada krastavac u polju kao i u zaštićenom prostoru. Najveće štete nastaju krastavcu za kiseljenje – kornišonu, zatim salatnom krastavcu, ali i na dinjama i lubenicama.

Kako suzbiti plamenjaču

Pri uzgoju krastavaca birati manje osjetljive hibride na plamenjaču. U zaštićenim prostorima redovitim provjetravanjem i ventilacijom smanjiti vlaženje biljaka. Za navodnjavanje koristiti sustave „kap po kap“, odnosno izbjegavati natapanje osjetljivijih usjeva kišenjem ili orošavanjem. Uzgajati krastavce na mreži, a ne bez oslonca na zemlji. Ako dođe do napada plamenjače valja ju suzbiti dopuštenim fungicidima.

Zaštita krastavaca

U poljoprivrednoj ljekarni Danon d.o.o. u Donjem Stupniku možete naći sva potrebna sredstva za zaštitu krastavaca, kao i cjelokupnu opremu za navodnjavanje, uključujući i kap po kap  te kvalitetne folije za plastenike i mulch folije.

Izvor:  Agroklub-Pepelnica krastavaca
Gospodarski list 13/14 2020 – str.32-33

Image by Alexey Hulsov from Pixabay

 

Leave a Comment

Previous post:

Next post: